Beograd, 05.07.2018.- Prekršajni sud u Beogradu doneo je presudu protiv okrivljenih J. Vasiljević, B. Malović, E. Minić u svojstvu ovlašćenih i odgovornih lica u Ministarstvu unutrašnjih poslova za postupanje po zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, protiv kojih je ovaj Sindikat podneo zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.Predsednik sindikata D. Žebeljan podneo je Zahtev za pristup informacijama od javnog značaja Ministarstvu unutrašnjih poslova kojim je zatražio određene informacije koje su u posedu organa javne vlasti a ticale su se odbrane naših članova pred sudom.
Zahtev za pristup informacijama od javnog značaja predat je neposredno Ministarstvu unutrašnjih poslova preko pisarnice 09.02.2017.godine. Propisani zakonski rok za dostavu informacija je 15. dana od dana prijema zahteva, što J. Vasiljević, B. Malović, E. Minić u svojstvu ovlašćenih i odgovornih lica u Ministarstvu unutrašnjih poslova nisu ispoštovali.
Tadašnja načelnica odeljenja za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti u Sekretarijatu Ministarstva unutrašnjih poslova Jasmina Vasiljević dostavila je nepotpune informacije u vidu odgovora sindikatu, ali tek nakon pokretanja prekršajnog postupka.
Postupajući sudija Prekršajnog suda gospođa Jasmina Simić donela je presudu na osnovu dokaza koji su priloženi u predmetu i na osnovu izjave okrivljenih i oštećenog.
U zaključnom delu presude sud navodi:
„U toku postupka sud je na nesumnjiv način utvrdio da okrivljeni nisu u zakonom prapisanom roku od dana prijema zahteva, podnosiocu zahteva – oštećenom dostaaili informacnje koje su tražene, čime su uskratili lično prava tražioca informacije. Shodno članu 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja svako ima pravo da mu bude saopšteno da li organ vlasti poseduje određenu informaciju od javnag značaja, odnosno da li mu je ona inače dostupna, odnasno svaka ima prava da mu se informacija od javnog značaja učini dostupnom, tako što će mu se omorućnti uvid u dakumenta kaji sadrži informaciju od javnag značaja, pravo na kopiju tag dokumenta, kao i prava da mu se, na zahtev kopija dokumenta uputi poštom, faksom, elektronskam poštam ili na drugi način. U konkretnom slučaju, okrivljeni su prekoračili rok od 15 dana. Izneta činjenica je potpuno nesporna i proizilazi iz iskaza okrivljene Jasmine, te oštećenog Dragana i drugih priloženih dokaza. Nesporno je da je oštećeni izjavio i žalbu Pavereniku, kao i da je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podneo dana 07.03.2017. godine, odnosno pre dostavljanja odgavara. Okolnosti koje su okrivljeni naveli u svajoj odbrani, a koje se odnose na veliki obim posla, odnosno činjenice da je u okviru Sekretarijata primljeno čak 4.000 zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, sud je cenio kao posebno olakšavajuće okolnasti koje su uticale i ka izbar prekršajne sankcije.
Sud je na osnovu izvedenih i priloženih dokaza utvrdio da su se na strani okrivljenih stekla bitna obeležja prekršaja iz člana 46 stav 1 tačka 8 Zakona o slobodnam pristupu informacijama od javnor značaja u vezi sa članom 16 istog Zakana, zbog čega je okrivljene u nedstku drugih dohaza keje bi isključivale njihevu prekršajnu odgovornost oglasio odgovarnim.
U pagledu psihičkog odnosa okrivljenih prema izvršenim prekršajima, sud nalazi da su okrivljeni u vreme izvršenja prekršaja bili uračunljivi, te da su prekršaje učinili sa eventualnim umišljajem, jer su bili svesni da usled njihavog činjenja ili nečinjenja (nepostupanja po podnetom zahtevu za slabodan pristup informacijama od javnag značaja u zakanskom roku od dana prijema, a u svojstvu odgovornih i ovlašćenih lica u MUP-u RS) može nastupiti zabranjena posledica (podnošenje zahteva od strane oštećenog zbog povrede ličnog prava tražioca informacije) i pristali su na njeno nastupanje. Reč je, naime, o propustima okrivljenih odgovornih lica, a iz čije odgovornosti proizilazi i objektivna odgoaarnost organa javne vlasti, sarlasno članu 27 Zakana o prekršajima.
Sud je okrivljenima kao odgovornim licima u organu javne alasti, umesto propisane novčane kazne u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 dinara za učinjenvg prekršaj izrekao OPOMENE. Naime, u konkretnam slučaju postoje okolnosti koje u znatnaj meri umanjuju odrovarnast učinioca (držanje okrivljenih u postupku, činjenica da je u njihavaj nadčežnasti rešavanje velikog broja zahteva, odnosno veliki obim posla, okolnost da su oštećenom odgovorili po njegavom zahtevu kratko nakon isteka roka, okolnost da okrivljeni do sada nisu pravasnažno prekršajno kažnjavani), tako da se može očekivati da će se ubuduće kloniti vršenja prekršaja i bez izricanja kazne. Zbog toga je, sud bio mišljenja da će se izrečenom opomenom kao prekršajnom sankcijom u potpunosti ostvaritgl svrha kažnjavanja u odnosu na okrivljene.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Prekršajnom apelacionom sudu u Beogradu.“
Sindikat policije Sloga
Preuzeto sa: Presudom do zadovoljenja pravde
..