Zakonom o privatizaciji i izmenenama i dopunama Zakona o stečaju, koji su danas stupili na snagu, sudbina desetina hiljada radnika i njihovih porodica biće u rukama surovog kapitala i još neizvesnijeg globalnog tržišta.
Ovim zakonima država će do kraja 2015. godine završiti pretvaranje preostalog društvenog kapitala u privatni, u preostalih 584 društvenih preduzeća koliko ih je ostalo, i u kojima je zaposleno oko 100.000 zaposlenih, od čega je oko 55.000 radnika u 161 preduzeću u restruktuiranju.
Prema zakonu o privatizaciji, koji ima status specijalnog zakona ( u slučaju kolizije s drugim zakonima ima prednost) predviđa se više modela, metoda i mera za privatizaciju, između ostalog i mere konverzije potraživanja u kapital i otpis dugova.
Država je predvidela četiri modela privatizacije: prodaja kapitala, strateško partnerstvo, prodaja imovine i prenos kapitala bez naknade zaposlenima ili strateškom partneru.
Metodi privatizacije po Zakonu su javno prikupljanje ponuda i javno prikupljanje ponuda s javnim nadmetanjem.
Zakonom o privatizaciji su predvidjene i tri mere: finansijska konsolidacija, otpis duga, i pretvaranje duga u trajni ulog ili konverzija.
Zakonom se ograničava da kupac poljoprivrednog zemljišta može biti samo domaće pravno ili fizičko lice.
Po novom zakonu u svakom slučaju će se utvrđivati šta je za koje preduzeće najbolji model, uz mogućnost kombinovanja metoda i modela, a omogućena i prodaja delova firmi, a ne samo celina kao što je bilo do sada.
Novina zakona o privatizaciji je to što će početna cene iznositi najmanje jednu polovinu procenjene vrednosti kapitala, odnosno imovine, a ranije je bila 20 odsto.
Jedno je ipak sigurno, a to je da će od danas, sudbina desetina hiljada radnika i njihovih porodica biti u rukama surovog kapitala i još neizvesnijeg globalnog tržišta.
Informativna služba