I štrajkovima glađu protiv izmena zakona o radu
Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, ističe da je za njegovu centralu prioritet sprečavanje svih izmena aktuelnog Zakona o radu koje bi bile protivne interesima ljudi koji žive od svog rada. – U slučaju da izmene budu usvojene spremni smo na sve metode sindikalne borbe. Dakle, sigurno ćemo u tom slučaju krenuti u štrajkove i proteste, a moguće je i organizovanje štrajkova glađu. Nikako ne želimo da dozvolimo da se rad na neodređeno zameni sa ugovorima na određeno vreme, što bi poslodavcima olakšalo otpuštanja. Tako rigorozne odredbe ne postoje nigde u razvijenom svetu. Što se tiče drugih mera o kojima se spekuliše da će biti uvedene, svesni smo da će neke od njih nužno biti primeniti, ali ćemo konačan sud dati kada one budu predočene, poručuje Veselinović.
Poslodavačka udruženja koja pretenduju da imaju reprezentativnost u SES-u ističu da je krajnje vreme da im to bude i priznato
TEMA MESECA
Najave čelnih ljudi Vlade Srbije da će se o merama štednje koje za cilj imaju konsolidaciju budžeta i sprečavanja bankrota prethodno konsultovati sa svim relevantnim subjektima, među njima i Socijalno ekonomskim savetom, motivisala je poslodavačka udruženja i sindikalne centrale koje pretenduju na članstvo u SES-u na novu agitaciju da je došao pravi trenutak da budu primljene u sastav tog tela.
Milan Knežević, potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije, ističe za Radnik da je dosadašnje sastave SES-a vlast koristila samo kao „ikebanu“, a da su pojedini relevantni faktori sprečeni da uzmu učešće u njegovom radu.
– Kada je reč o našoj asocijaciji, Privredni sud je doneo odluku da smo stekli sve uslove da budemo punopravni član SES-a, ali nekadašnji ministar rada Rasim Ljajić nije hteo da sprovede tu odluku, a takva situacija je i danas, navodi Milan Knežević, potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije.
– Apsurdno je da u članstvu SES-a sede predstavnici organizacija koje nemaju reprezentativnost, sa izuzetkom Saveza samostalnih sindikata Srbije. Ako Vlada zaista želi da se konsultuje sa svima koji imaju legitimitet, onda to znači da bi AMSPP Srbije, koja okuplja poslodavce iz realnog sektora, trebalo dozvoliti da učestvuje u radu SES-a, na šta imamo apsolutno zakonsko pravo, ističe Knežević.
Kada je reč o najavljenim merama, prema njegovim rečima pogrešno je sprovođenje „ad-hok politike“ improvizacija koje ne mogu dovesti do bilo kakvih pozitivnih rezultata. On ističe da je Asocijacija u javnost već iznela svoje predloge šta bi trebalo uraditi kako bi se pokrenula privreda i sprečio budžetski deficit.
– Da bi se ostvarila namera iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije, potrebno je sprovesti četiri osnovne mere, a to su kontrola carine i javnih nabavki, omogućavanje adekvatne naplate poreza i sprečavanje tokova sive ekonomije, kaže Milan Knežević.
– Potpuno je besmislena priča o reindustrijalizaciji. To bi se moglo sprovesti kada bi se u Srbiji imalo šta obnoviti, što nije slučaj. Nama je potrebna industrijalizacija, dakle korak od samog početka. Potrebno je saslušati šta stručna javnost ima da kaže, i tek nakon toga se mogu očekivati pozitivni rezultati. Uštede su bitne, ali nema boljitka bez obezbeđivanja prihodne strane za budžet. A da bi se to ostvarilo, potrebno je smanjiti plate u javnom sektoru za 20 odsto, što bi omogućilo povećanje plata u realnom sektoru za 20 odsto, povećala bi se na taj način i zaposlenost i povećala proizvodnja, što bi državi omogućilo veću naplatu poreza i punjenje budžeta, navodi naš sagovornik.
Jovana Majstorović, generalna direktorka Udruženja poslodavaca Srbije „Poslodavac“, takođe smatra da je i toj asocijaciji mesto u članstvu SES-a.
– U našem sastavu se nalazi 42.700 privrednih subjekata koji zapošljavaju oko 530 hiljada radnika. Mi smo svojevremeno ušli u proceduru dokazivanja naše reprezentativnosti i na nivou države i na nivou grada Beograda. Optimisti smo po tom pitanju. Prošle sedmice je Odbor za utvrđivanje reprezentativnosti razmatrao naš slučaj i nadamo se da ćemo veoma brzo, za dve do tri sedmice, postati punopravni članovi SES-a, navodi naša sagovornica. Prema njenim rečima, „Poslodavac“ će se kao član SES-a zalagati za dalje smanjenje poreza na doprinosa i zarade. Takva mera bi omogućila povećanje broja novih radnih mesta i veći obim posla, što bi omogućilo i priliv u budžetsku kasu.
– Takođe, zalažemo se i nadamo se da će to biti i uvršteno u zakonodavstvo, da poslodavci nisu u obavezi da plaćaju staž radnicima koji odlaze u penziju u onom periodu kada nisu radili u njihovom preduzeću, zatim za fleksibilnije oblike zapošljavanja trudnica u skladu sa standardima prisutnim u razvijenim zemljama i razvijanje obavljanja stručnih praksi koje bi predstavljale šansu za mlade ljude, naglašava naša sagovornica.
Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije, ističe da svi zainteresovani, uključujući tu i poslodavačka udruženja i sindikate, mogu da se uključe u javnu raspravu o merama štednje i oporavka privrede.
– Kada je pak reč o učešću u radu Socijalno-ekonomskog saveta, njega imaju samo one asocijacije i sindikati koji su dokazali reprezentativnost. Postoji jedan sindikat koji je po političkoj liniji dobio rešenje o reprezentativnosti, uz podršku nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića. U praksi stvar je drugačija, jer taj sindikat nije zaista dokazao da ima reprezentativnost i dok to ne učini, neće moći da učestvuje u radu SES-a. Kada je reč o Udruženju „Poslodavac“, i tu su bili prisutni politički uticaji, prvenstveno DS, kako bi dobilo reprezentativnost. Ono što je najspornije jeste da ono ne može da se kvalifikuje kao udruženje nezavisnih poslodavaca, što predstavlja uslov za učešće u radu SES-a. Naime u sastavu „Poslodavca“ se pored privatnih preduzeća, nalaze i ona koje su pod kontrolom države, kao što je recimo Javno preduzeće „Srbijagas“. Dakle, nemoguće je da „Poslodavac“ kao nezavisno udruženje učestvuje u radu SES-a, naglašava Atanacković.
Ivica Cvetanović, predsednik Konfederacije slobodnih sindikata, koja uglavnom okuplja radnike u javnom sektoru, ističe da je njegova centrala uputila pismo predsedniku Vlade Ivici Dačiću.
– Svoju reprezentativnost smo dokazali, rešenje je potpisano, međutim, najviše zahvaljujući opstrukciji sindikata čiji predstavnici sede u SES-u, nama se ne dozvoljava učešće. S obzirom i da predstavljamo najveći broj zaposlenih u javnim preduzećima, koji su najviše zainteresovani za to kako će izgledati najavljene mere štednje, ne postoji nijedan razlog da mi kao njihovi legitimni predstavnici ne budemo uključeni u rad ovog tela. Upozoravamo pak da u slučaju da do toga ne dođe, KSS neće priznati nijednu odluku, niti će nas bilo šta što je tamo dogovoreno obavezivati što se tiče zaposlenih u javnom sektoru, ističe Cvetanović.
[box type=“shadow“ ]I štrajkovima glađu protiv izmena zakona o radu Željko Veselinović, predsednik Udruženih sindikata Srbije „Sloga“, ističe da je za njegovu centralu prioritet sprečavanje svih izmena aktuelnog Zakona o radu koje bi bile protivne interesima ljudi koji žive od svog rada. – U slučaju da izmene budu usvojene spremni smo na sve metode sindikalne borbe. Dakle, sigurno ćemo u tom slučaju krenuti u štrajkove i proteste, a moguće je i organizovanje štrajkova glađu. Nikako ne želimo da dozvolimo da se rad na neodređeno zameni sa ugovorima na određeno vreme, što bi poslodavcima olakšalo otpuštanja. Tako rigorozne odredbe ne postoje nigde u razvijenom svetu. Što se tiče drugih mera o kojima se spekuliše da će biti uvedene, svesni smo da će neke od njih nužno biti primeniti, ali ćemo konačan sud dati kada one budu predočene, poručuje Veselinović.[/box]
[box type=“shadow“ ]Smanjivanje plata i realni prihodi „Nećemo prihvatiti zamrzavanje plata u javnom sektoru jer takva mera ne bi donela pozitivne efekte, već bi samo pogoršala i onako loš ekonomski položaj oko 500 hiljada zaposlenih, koji u većini slučajeva imaju primanja ispod republičkog proseka“, naglašava Ivica Cvetanović. Kaže da plate u ovom sektoru realno padaju od 2008. „Predlažemo da se Vlada okrene realnim prihodima, suzbijanju sive ekonomije, boljoj naplati poreza i carina. Država bi popunila budžet sa 1,5 milijardi evra, kada bi se smanjila samo za 10 odsto siva ekonomija, a to je deset puta više novca u odnosu na zamrzavanje plata, na čemu može da se uštedi svega 150 miliona evra“, kaže za Radnik Ivica Cvetanović, predsednik Konfederacije slobodnih sindikata, koja uglavnom okuplja radnike u javnom sektoru.[/box]
Autor Gojko Vlaović RADNIK.RS