Predsednik Udruženih sindikata „Sloga“, Željko Veselinović, izjavio je za nedeljnik NIN da je stopa siromaštva u Srbiji značajno viša nego u razvijenim zemljama. Veselinović naglašava da Srbija više ne sme biti zemlja koja se oslanja na model jeftine radne snage i inostrane kompanije koje dolaze isključivo zbog subvencija i niskih troškova rada, već zemlja koja koristi svoje prirodne resurse i stručnost domaće radne snage kako bi se smanjila visoka stopa siromaštva i podigao životni standard građana.
Veselinović je istakao da su građani Srbije, naročito od raspada Jugoslavije, navikli na skroman život, dok mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem. Iako je trenutno lakše pronaći posao nego pre desetak godina, ključni problem ostaje u niskim platama koje nude kompanije, često strane, koje posluju u Srbiji zahvaljujući značajnim subvencijama države. „To su uglavnom niskobudžetne firme koje na naše prostore dolaze upravo zbog subvencija i jeftine radne snage,“ kaže Veselinović.
Statistički podaci dodatno ukazuju ozbiljnost problema. Stopa takozvanog subjektivnog siromaštva, koja meri mogućnost domaćinstava da „sastave kraj sa krajem“, pokazuje da 13 odsto građana jedva preživljava, dok 45,6 posto stanovništva kaže da prolazi kroz mesec sa „izvesnim teškoćama“. Samo 13,4 posto stanovništva u Srbiji tvrdi da relativno lako zadovoljava svoje osnovne potrebe. Visoki troškovi stanovanja dodatno opterećuju skoro polovinu domaćinstava (48,5 odsto), dok 47,2 procenata oseća finansijski teret u izvesnoj meri.
Veselinović ističe da ovakvi podaci pokazuju da, iako je standard života donekle porastao u odnosu na prethodne decenije, mnogi građani i dalje žive skromno ili nezadovoljavajuće. Jedini način za popravljanje njihovog materijalnog stanja jeste dodatni ekonomski rast i pažljivo planirana politika usmerena na dugoročni napredak.
Kao primer uspešne ekonomske intervencije, čuveni „New Deal“ (Dogovor o novom poslovanju) iz 1930-ih u Sjedinjenim Američkim Državama, tokom Velike depresije smanjio je nezaposlenost kroz ulaganje u javne radove i infrastrukturu.
Slično tome, kako Veselinović predlaže, Srbija bi trebalo da prekine sa praksom dodele subvencija stranim investitorima i da fokus stavi na podršku domaćim privrednim sektorima, posebno u oblasti poljoprivrede i energetike.
„To su sektori sa potencijalom za otvaranje kvalitetnih radnih mesta koja bi omogućila primerena primanja za zaposlene. Podrškom države ovim sektorima Srbija bi mogla značajno povećati i izvoz, što bi direktno doprinelo rastu životnog standarda,“ ističe Veselinović. Prema njegovim rečima, cilj nije samo smanjenje siromaštva, već i transformacija Srbije u zemlju koja koristi svoje resurse i intelektualni kapital, prestajući da bude sinonim za jeftinu radnu snagu i montažu, već postajući konkurentna ekonomija sa visokim kvalitetom života za svoje građane.
Opširnije na portalu nedeljnika NIN u tekstu: “U riziku od siromaštva u Srbiji 1,3 miliona ljudi: Nemaštinu iskorenjuju sistemska, a ne ad hok rešenja,” autora Gojka Vlaovića.
Uredila Informativna služba Sloge
Foto: arhiva Sloge
.