Čistačice i negovateljice u zoni „sive ekonomije“
Žene čine većinu zaposlenih na poslovima čišćenja, spremanja i nege, a često nemaju ni adekvatne, pisane ugovore o radnom odnosu. Time što nemaju nikakav ugovor, uskraćeno im je zdravstveno osiguranje, plaćeno bolovanje, odsustvo u slučaju porođaja. Koren problema leži u srpskom zakonodavstvu tj. nedovoljno dobro regulisanim odredbama koje se odnose na rad u domaćinstvu.
Rad žena na poslovima čišćenja primarno je definisan Zakonom radu – u članu 45 ovog zakona, ali je problem u njegovim nedovoljno preciznim odredbama.
„Rad na poslovima kućnog radnog osoblja definisan je svega u jednom članu Zakona i to je apsolutno nedovoljno, imaju u vidu broj ljudi, pre svega žena, koje rade na poslovima čišćenja i nege u tuđim domovima. Članom 45. definisano je samo pravo zasnivanja radnog odnosa, kao i određivanje naknade koja može biti isplaćena. Preostala prava, počev od minimalne zarade, preko zdravstvenog i penzijskog osiguranja, do bolovanja, godišnjih i dnevnih odmora (pauza), su ostala poprilično nedefinisana. Na ovaj način, obavljanje rada na poslovima čišćenja i nege u domaćinstvima ostaje generalno u domenu sive ekonomije“, rekao je advokat i stručnjak za radno pravo Nikola Panjković.
Pravnica sindikata Sloga Lidija Jovanović kaže da je problem što se Zakon ne primenjuje, ali i što je zastareo i ne prati trendove zapošljavanja u ovoj oblasti.
„Danas imamo nove načine zapošljavanja žena u ovoj oblasti koji su zakonski neprepoznati i daju mogućnost za zloupotrebe. Zapošljavanje se kreće od neformalnih usmenih sporazuma, do potrage za poslom putem raznih platformi i agencija. Sve ovo daje mogućnost zloupotrebe i uskraćivanja prava radnicama, kao što je zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje, kao i zaštita u slučaju trudnoće„, ističe Jovanović.
Razni stručnjaci i sindikati ovaj zakon su često kritikovali u javnosti – iako je želja inicijatora zakona, kako piše Mašina.rs, bila da se žene koje rade „na crno“ uvedu u legalne tokove, rad ostaje u domenu privremenog, sezonskog, sa čime je saglasna i Jovanović, ispred sindikata Sloga. Kako piše ovaj portal, na tržištu rada bi tako bilo sve više povremenih i slabo plaćenih poslova, a sve manje dobro plaćenih uz zaštitu radnih prava. Zakon, kako se navodi, znatno umanjuje i mogućnosti organizovanja radnica i radnika, pošto oni ne bi imali pravičnu naknadu, ne bi mogli da se sindikalno organizuju i kolektivno pregovaraju, čime gube i pravo na dostojanstven rad, ali i pravo na osam radnih sati dnevno.
Za više informacija i detaljnije, posetite članak na portalu N1, autorke Anđele Davić : „Čistačice i negovateljice u zoni „sive ekonomije“: Osnovna radna prava uskraćena.